Prva Pomoć kod utapanja

[maverick]

Dolaze dani kupanja, i najbolje da se nikad ne nadjete u prilici da treba nekog spšavati , ali procitajte...osnove...za ne daj bože...


    Dva mehanizma
    Osnovni postupci pružanja prve pomoći
    1. Brzo i oprezno vađenje utopljenika iz vode
    2. Pregled i procjena stanja utopljenika:
    3. Održavanje i prohodnost dišnih puteva:
    4. Održavanje disanja i krvotoka:
    5. Kisik
    6. Sekundarno utapanje i liječenje:

Dva mehanizma
Bez obzira na mehanizam utapanja dominantan fiziološki poremećaj je akutna hipoksija, koja s progresivnom metaboličkom acidozom i hiperkapnijom dovodi do zastoja srca i smrti.

Razlikujemo utapanje u slatkoj i slanoj vodi.

    Utapanje u slanoj vodi: Kada morska voda prilikom utapanja dođe u pluća, nastaje razlika u osmotskim tlakovima. Sol velikom brzinom dolazi u krv, a voda u pluća. Zbog toga nastaje vrlo opasan plućni edem.
    Utapanje u slatkoj vodi: Kad u pluća uđe slatka voda, poremećaj je obrnut. Slatka voda velikom brzinom dolazi iz pluća u krv. Nastaje hipervolemija. Krv se razrjeđuje i smanjuje se koncentracija elektrolita: natrija, klora, kalcija, magnezija, a zbog hemolize (raspada eritrocita) povisuje se razina kalija.
Bez obzira na mehanizam utapanja dominantan fiziološki poremećaj je akutna hipoksija (nedostatak kisika), koja s progresivnom metaboličkom acidozom (pH krvi je nizak) i hiperkapnijom (povišeni ugljični dioksid u krvi) dovodi do zastoja srca i smrti. Značajno je da oko 10-15% utopljenika umire sa "suhim plućima" jer reflektorno suženje grkljana sprečava ulazak vode u pluća. To se najčešće događa kod mlađih osoba, te u slučaju naglog ulaska u hladnu vodu kad se podražuje živac koji dovodi do suženja grkljana (vagalni refleks).
Osnovni postupci pružanja prve pomoći

Od životne je važnosti znati kako treba postupiti kada dođemo u doticaj s utopljenikom. Važno je ostati smiren i ne oklijevati, budući da svaka sekunda može biti presudna.
1. Brzo i oprezno vađenje utopljenika iz vode

Prilikom klasičnog načina utapanja žrtva u paničnom strahu izvodi nesvrsishodne pokrete rukama kako bi se održala na površini. Pritom se mijenja težina tijela, te povremeno nestaje ispod vode i ponovno izronjava, gutajući znatne količine vode i zraka.

Ulazak već i minimalne količine vode izaziva refleksno suženje grkljana, a nerijetko i suženje bronha, ukoliko voda uđe u dublje dijelove dišnih puteva. Dolazi do vrlo jakih bolova u prsnom košu. Nastala apneja (gušenje i nedostatak zraka) dovode do kašlja. Ponovno otvaranje dišnih puteva izaziva ponovni ulazak vode. Takva borba može trajati i do deset minuta, a pritom valja biti oprezan.

Utopljenik će se spasiocu uhvatiti oko vrata, vukući ga ispod površine. Ako je spasioc slabiji, treba pričekati da se utopljenik umori, pa ga tek onda izvući iz vode. Ako je spasioc slab plivač, onda treba pokušati utopljenika izvući bacajući mu pojas za spašavanje, ili ga izvući na plovilo ili jastuk. Uvježbani spasioc može početi sa oživljavanjem već u vodi primjenjujući umjetno disanje usta na usta ili usta na nos. Utopljenika se izvlači hvatajući ga za ruku, kosu, ispod pazuha.
Sumnja na ozljedu vratne kralješnice zahtijeva stavljanje ovratnika već u vodi, a utopljenik se izvlači tek kad se stavi na dasku ili vakuum-madrac.
2. Pregled i procjena stanja utopljenika:
Ako vitalne funkcije nisu prisutne, valja pristupiti standardnim metodama oživljavanja.

Valja učiniti brz pregled koji je usmjeren vitalnim funkcijama. Gleda se prohodnost dišnih puteva, poremećaji respiracije i cirkulacije. Ako vitalne funkcije nisu prisutne, valja pristupiti standardnim metodama oživljavanja. Utopljenik kod kojeg postoje uredne vitalne funkcije (spontani rad srca i disanja), podvrgava se detaljnom pregledu. Prati se stanje svijesti, mjeri tlak, temperatura. Palpira se puls nad velikim krvnim žilama.

Ako je utopljenik pri svijesti možemo očekivati potpun oporavak. Valja isključiti bolesti ili ozljede koje su mogle biti uzrok utapanju (epilepsija, srčani infarkt). U 15-20% slučajeva uzrok utapanja je akutno pijanstvo. Prilikom skakanja u vodu mogu nastati tupe ozljede trbuha, ozljede glave i vratne kralješnice.

Prema iskustvima američkih traumatologa od trojice spašenih utopljenika s ozljedom vratne kralješnice, dvojica završavaju s kvadriplegijom (paralizom sva četiri ekstremiteta). Valja uzeti u obzir i mogućnost ujeda ili uboda otrovnih morskih životinja.
3. Održavanje i prohodnost dišnih puteva:

Odmah nakon izvlačenja utopljenika na obalu valja pregledati usnu šupljinu. Odstraniti iz usne šupljine mulj, vodu, blato, zubnu protezu. Ako je trbuh distendiran (nadut) okrećemo utopljenika na bok i pritisnemo gornji dio trbuha ili ga obuhvatimo rukama ispod trbuha i podignemo nekoliko puta kako bi odstranili vodu iz trbuha.

Treba odmah pristupiti mjerama oživljavanja (masaže srca i umjetnog disanja). Kod bolesnika u besvjesnom stanju obavezno se mora učiniti endotrahealna intubacija (postavljanje cijevi u grkljan da se lakše ventilira bolesnik i da zaštitimo dišne puteve od ulaska sadržaja iz želuca).
4. Održavanje disanja i krvotoka:
Reanimaciju radimo i nakon 30 min, pogotovo kad je tijelo bilo u hladnoj vodi, jer su rezultati pokazali da i kod utopljenika kod kojih je reanimacija započela tako kasno bilo uspješnih rezultata upravo zbog pothlađenosti organizma.

Osnovni problem kod utopljenika je hipoksija (nedostatak kisika). Zato valja odmah započeti s umjetnim disanjem usta na usta ili usta na nos. Uvježbani spasioc će to raditi i u vodi. Kod skakača postoji sumnja na ozljedu vratne kralješnice. Ne smijemo glavu reklinirati tj. naginjati prema nazad, već je držimo u neutralnom položaju. Masažu srca izvodimo kad utopljenika izvučemo van ili ga stavimo na čvrstu površinu.

Reanimaciju radimo i nakon 30 min, pogotovo kad je tijelo bilo u hladnoj vodi (pothlađeno), jer su rezultati pokazali da i kod utopljenika kod kojih je reanimacija započela tako kasno bilo uspješnih rezultata upravo zbog pothlađenosti organizma. U organizmu koji je u stanju pothlađenosti (niske temperature) usporeni su svi procesi, a mozak treba manje kisika. Zbog toga su veliki izgledi u oporavak takvih bolesnika i nakon odgođene reanimacije.
5. Kisik

Davanje kisika sastavni je dio terapije. Kad je pacijent pri svijesti dajemo kisik putem nosnog katetera. Kod apnoičnih bolesnika (onih koji su bez svijesti i ne dišu), obavezna je endotrahealna intubacija (uvođanje cijevi između glasnica u dušnik). Na taj način možemo priključiti kisik i efikasno ventilirati bolesnika.
6. Sekundarno utapanje i liječenje:
Najčešći uzrok utapanja je neznanje plivanja.

Kod utopljenika koji su aspirirali vodu u 75% slučajeva dolazi do razvoja plućnog edema. Pojava se naziva sekundarno utapanje. Češće se događa kod aspiracije (udisanja) morske vode zbog razloga koje smo već prije objasnili. Kašalj, ubrzano disanje, bljedilo, oznojenost, povraćanje ili besvjesno stanje sumnjivi su simptomi. Od terapije daju se diuretici (lijekovi koji pojačavaju mokrenje). Na taj način se odstranjuje suvišak tekućine. Daje se i kisik.

Ovako zbrinutog utopljenika treba što hitnije prebaciti u bolnicu. U bolnici ga treba zbrinuti i promatrati njegovo opće stanje 24 sata. Nakon toga ako je sve u redu može se otpustiti kući. Najčešći uzrok utapanja je neznanje plivanja. Također su česte i traume - ozljede vratne kralješnice kod skakanja u plitku vodu. Prvu pomoć treba prepustiti uvježbanom spasiocu ili dobrom plivaču. U protivnom, postoji opasnost da slabijeg plivača utopljenik povuče za sobom.

[maverick]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/italija-lijecnici-ozivjeli-14godisnjaka-nakon-sto-je-42-minute-proveo-pod-vodom/822974.aspx

[maverick]

Ljeto je vrijeme bavljenja brojnim sportsko-rekreacijskim aktivnostima u i na vodi. Kupanje, plivanje, ronjenje, daskanje, jedrenje, vožnja u čamcima te ostale aktivnosti unaprjeđuju duševno i tjelesno zdravlje djece i odraslih. Potrebno je, međutim, poznavati rizike i mjere prevencije povezane s ovim aktivnostima, posebno one koji se odnose na sigurnost i prevenciju utapanja.

Utapanje je značajan uzrok smrtnosti koji se može spriječiti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7% u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 359 000 osoba. Najviše stradalih, njih 96%, je iz gospodarski slabo i srednje razvijenih država svijeta. Djeca i muške odrasle osobe su izložene najvećem riziku. Utapanje je u Hrvatskoj, u petogodišnjem razdoblju (2008. – 2012.), četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda poslije padova, prometnih nesreća i otrovanja s oko sto umrlih osoba godišnje i prosječnom stopom 2,3 /100 000.

Rizik od utapanja posebno je povećan kod

    male djece
    neplivača
    osoba koje boluju od kroničnih bolesti, posebno bolesti srca i krvnih žila te epilepsije
    osoba koje su konzumirale alkohol
    kupanja u rijekama i jezerima



PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI DJECE U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Mala djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (u svega nekoliko centimetara visine), u kratkom vremenskom razdoblju. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti.

Zaštita prilaza bazenima, kontejnerima za vodu i sl.

Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Svladavanje vještine plivanja

Plivanje je aktivnost koja povoljno utječe na tjelesni rast i razvoj djeteta. Plivanje povoljno utječe na srčano-žilni i dišni sustav, omogućuje ravnomjerno oblikovanje mišića i jača samopouzdanje. Naučeno plivanje smanjuje rizik od utapanja kod male djece za 88%. Ako za to postoje mogućnosti, preporučuje se upisati dijete na tečaj plivanja. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk. Prilikom kupanja u moru, bazenima, rijekama i jezerima mala djeca trebaju uz stalan nadzor odraslih nositi i sigurnosne prsluke primjerene njihovoj dobi. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni prsluk se preporučuje i prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod sve djece.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Djeca trebaju izbjegavati kupanje u rijekama i jezerima ili se kupati pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu, te hladnih struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Djeca trebaju znati da kupanje i plivanje osim zabave, nosi i rizik od utapanja. Stoga trebaju  usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postepeno u vodu, plivati u društvu vršnjaka, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu, ne zadržavati dugo dah pod vodom i ne hiperventilirati, posebno se oprezno kupati u rijekama i jezerima te izbjegavati kupanje u nemirnim vodama.



PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI ODRASLIH U VODI

Svladavanje vještine plivanja

Svladavanje plivanja je temeljna mjera prevencije utapanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati pod nadzorom drugih odraslih osoba te plivati blizu obale, najdalje  do „dubine stajanja u vodi“.

Plivanje u društvu

Plivanje u društvu smanjuje rizik od utapanja.Druga osoba može pomoći u slučaju pojave iznenadnih stanja koja mogu dovesti do utapanja, primjerice grčeva.

Postupni ulazak u vodu
Ulazak u vodu treba biti postupan. Jedno od osnovnih pravila sigurnosti je postupni ulazak u vodu da se tijelo privikne na razliku u temperaturi između zraka i vode. Ne preporučuje se skakanje u vodu.

Izbjegavanje kupanja/plivanja neposredno nakon obroka

Ne preporučuje se ulaziti u vodu radi kupanja i plivanja odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon obroka.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih i epilepsije

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina, te uzimati preporučenu terapiju. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba. Osobe koje boluju od drugih akutnih ili kroničnih bolesti trebaju se kupati s povećanim oprezom.

Izbjegavanje pijenja alkohola prilikom kupanja, plivanja i drugih aktivnosti u vodi

Alkohol je čest uzrok utapanja adolescenata i odraslih osoba, često muškog spola. Alkohol uzrokuje smetnje u ravnoteži, motornoj koordinaciji te utječe na stanje svijesti.

Korištenje sigurnih kupališta

Najbolje je koristiti sigurna kupališta koja su pod nadzorom spasilačke službe. Treba biti u blizini obale, odnosno unutar ograđenog prostora za kupanje. Poseban oprez je potreban prilikom kupanja u rijekama i jezerima zbog neprozirne vode, neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te hladnih struja i virova.

Oprezno ronjenje

Prilikom korištenja ronjenja na dah ne smije se zadržavati dah predugo niti hiperventilirati. Preporuka je ne roniti duboko i uvijek roniti u paru.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Nošenje sigurnosnih/spasilačkih prsluka prilikom plovidbe preporučuje se svim osobama. I najbolji plivači se mogu utopiti prilikom pada u vodu u nepovoljnim vremenskim uvjetima (veliki valovi, hladna voda).

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepustiti osobama koje su uvježbane za spašavanje u vodi. Ukoliko takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba  čim prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja.

[Mornar Popaj]

Zanimljiva tehnika, koju svakako treba proučiti. Možda nekad nekom pomogne

[miha]

stari SEALs ....

[mossi]

Pola njih bi se udavilo dok ne bi skinuli pantalone! 

[pajdo77]

 Nek to proba sa mojim hlačama napravit ako je baja. Ko da su me krave žvakale,pune rupa. Zadnje nove hlače imam one od vjenčanja,ostalo sve seknd šop.

[ljuska]

što ako imaš kratke hlače

[No]

kratko živiš

[rj]

kad se utopiš pomaže samo Topalovič 

[maverick]

Pogledajte video, cisto da se podsjetite...nikad se ne zna kome li ce trebati pomoc