Upravljanje zatvorenim vodama

[Klifton]

[/quote]


@Klifton - najviše ribe je odnjeo nedostatak mrijesta godinama određenih vrsta u kombinaciji sa krivolovom, a o krivolovu bi se dalo, sutra sam tamo ako stignem sve odraditi i kladim se kada ce ribocuvar otici sa vode u bilo šta!
Koja je svrha ribocuvara po kojem možeš navijati sat, uzimati tablete na recept , ako se u jednoj godini na Jošavi napiše više prijava nego za deset na Boroviku i zato se krivi nepristupacnost terena onda teško više o cemu imamo pisati
Vecina krivolova na Boroviku se mogla ili može sprijeciti (na puno toga se žmiri, prešuti, a bome teško je drugu svome i prijavu stisnuti!!!), naša zajednica je imala na desetke ribocuvara volontera koji su odradili manje ribocuvarskog posla od moje pokojne babe, solidan deal za đaba dozvolu!
Lega jedno je cišcenje pozicija, prilaza, staza, cesta do same vode, a sasvim drugo je agresivno uništavanje onoga u samoj vodi...možda su nekome cosave šljuncare i glinene kade napucane škartom sa ribnjaka idealna mjesta za ribolov, meni bome nisu
[/quote]
S mnogim se stvarima slažem s nekima ne.Mrijest po meni ne uspijeva ( iako ove godine se kunu mnogi da su uhvatili male šarančiće ja ih nisam vidio,dok ne vidim ne vjerujem,ova godina je zasada idealna),voda je abnormalno ispuštana prijašnjih godina,livade su bile na suhom,ikra ostala na granju i s čim se moraš složiti nema veze ŠRU niti na to mogu uopće utjecat,da naglasim ne branim nikoga nit sam čuvar niti išta u udruzi,čak bih mogao reči da mnoge od njih i ne volim.Čuvar ima svoje radno vrijeme i za toliku plaču rade kolko rade, i znam da se vozaju i izvan radnog vremena,plačeni čuvari su ok dećki,barem potpisujem za dvojicu,nadam se da ne očekuješ da dva čuvara su na vodi 24 h,to je neizvedivo.Volonteri čuvari kojih je bio broj 45 komada u određenom momentu, su bili tamo samo radi đaba dozvole to je jasna stvar i tebi i meni,besplatnih dozvola je lani podijeljeno 150 kom,ako mi je točna informacija a mislim da je točna ne znam samo kojim zaslugama je gratis dozvola,to treba ukinuti potpuno, ista priča je i sa radnim akcijama,ima ih par koji su ok,ali samo par i odrade taj posao čuvara korektno,največi problem je što ne postoji plan rada ribočuvarske službe,zašto ne znam,pogotovo za volontere.A manje granja je sasvim normalan po meni događaj,pa normalno da prirodno trune i nestaje,al brate ima ga još kolko oš,borovik nikad neče biti "kada".Nedostatak dostupnosti prilaza(a smatram da nije velika lova napraviti to) vodi na drugoj strani je problem veliki po meni  iz razloga što sam ja pobornik toga da ribiča ima na vodi što više,ali se onda gubi lova od prevoza čamcima,čim je više ljudi na vodi manje šanse za krivolov,kako na jošavi tako i na boroviku pravi ribiči najbolje čuvaju vodu,čuvar usamljen nema šanse.Ne znam šta ti znači agresivno uništavanje granja? Izvučeno je par drveča-granja iz vode i opet zapinje,i na kambođi,i na kocki i bilo gdje,sa time se nije ništa dobilo to je jasno,al ja to ne bih nazvao agresivnim,pa nije bager bio u vodi pa krčio,i ja sam nekada ulazio u borovik i čistio si mjesto.Sistem na boroviku C$R mislim  da nije potreban,ipak ribič treba ponekad i odnijeti poneku ribu i kuči,ako ništa drugo da smiri ženu  ,način da se smije odnijeti šaran do 4 kg 12 komada godišnje po meni je sasvim ok,pa to je 50 kg šarana u frižideru,zar treba više,s tim da se som nosi neograničeno,smuđa valjda 8 komada ako se ne varam?Ja bih osobno rađe mlinac napravio takvom vodom i radi kontrole i veličine al jbg.Smatram se modernim šaranašem samo radi načina ribolova ali ne ortodoksnim C$R  sa realnim primjesama starog kova,i nisam od onih koji moraju nosit ribu kuči ali ponekad ču i ponijeti je,isto ne volim kade,ali neke stvari se moraju napraviti ,e sad uvijek netko neče biti zadovoljan jer je drugačije navikao,naše je da se prilagodimo ili ne iči na tu vodu i to je to.

[maverick]

Pa zato se i zove moderan šaranolov....ja kao veliki ljubitelj prirode, rijeke i svega onog sto čini izvorno i sasvim prirodno stanište nisam sklon takvim vodama...e sad razumijem untera...a razumijem i mornara....
Ja bih osobno zabranio diranje u  priodu i ono sto ju čini takvom kakva je...ne kazem to napamet...evo kod nas na dravi vracaju situaciju s špornjevima, rukavcima u onakvo stanje kakvo je bilo prije 30 godina...imamo i pricu s poplavama...sve te umjetne tvorevine je stvorio čovjek i u jednom momentu vidimo da smo ipak nemoćni protiv siline prirode...
A opet s druge strane tema je zatvorene vode...pa mozda tu i bolje da netko se brine o tome nego da propadne, pokrade se i slično...jer ti koji slazu neku priču...koliko toliko će se truditi i da je sacuvaju...sad gdje je tu zlatna sredina ne znam ni sam

[Klifton]

...sad gdje je tu zlatna sredina ne znam ni sam

E upravo to je ona prava rečenica,zlatnu sredinu da sve zadovoljiš je nemoguće naći jer ne postoji a da bi baš svi bili zadovoljni, a naše je da biramo gdje čemo umočiti štapove 

[Unter]

Ovo se sada pretvara u kvalitetnu raspravu i razmjenu mišljenja iz kojih svi možemo nešto naučiti, tako i treba biti     
Ima nas različitih pogleda o čemu sam podosta napisao u svom velikom postu i moramo se međusobno poštivati.
A sada jel negdje kriv prekomjeran nedopušten izlov ili utjecaj gospodarenja na populalacije i mrijest ribljeg fonda kao i to jel negdje neka riblja vrsta narušava drugu je vrlo sklizak teren, to mi sami donosimo paušalne zaključke u večini slučajeva a struka je takva kakva je. Treba raditi na vodama, kroz rad se uči i trebamo voditi ovakve razmjene mišljenja da sagledamo stvari iz više pravaca.

A i da ne ispadne da ja želim Kaiševac pretvoriti u ogoljenu tablu ako netko nije pročitao sve napisano ili bio površan u čitanju ne ne želim ali toliko trave na ribolovnoj stazi
Razgovarali smo više puta oko trave i odmuljivanja Kaiševca kako bi ga produbili i dobili dublju vodu ali smo odustali od rigoroznih mjera da ne narušimo ono što on jeste, panonski rit.
Ja sam čak dao i prijedlog da sami potopimo balvane u vodu kako bi osigurali zaklon ribi, ne granje nego debla a sad koliko je to pametno i izvedivo ne znam ali došlo je kao ideja.

Naši rukavci koje nazivamo desni i lijevi su puni trave sa tim da se lijevi proteže par km, početni dio tog lijevog rukavca je još jedna malo manje duboka "tabla" puna trave kod koje postoji prijelaz ili brana na kojoj je ovisno o vodostaju od 20-80cm vode, ostatak rukavca je poprilično uzak opet pun trave u 20-30cm vode. Dobro nam dođu kao adut kada Vupik crpi vodu pa i tamo ima malo zalihe vode, riba ne ulazi u taj najpliči dio osim babuške a baš ta prva početna tabla lijevog rukavca je ono što nedostaje šaranskim vodama, zaklon za ribu i taj dio ne planiramo staviti u pogon baš radi toga, čak razmišljamo ručno produbiti branu da se riba može skloniti neovisno o vodostaju a sad mrijest hmm koliko kemije dobijemo sa Vupikovih polja sumnjam da se riba uspiješno mrijesti, bojim se da svi ti pesticidi utječu i to poprilično. 

A sprud se morao maknuti, ostatak je kopanja radi kaveznog uzgoja šarana i od ribolovne staze se nalazio na cca 20 metara, bilo je tako da je prvo bio kanal 4-5m pa prijelaz na 2m i na njemu sprud visine 2m i iza toga 80% jezera i on sam se protezao na 85% ribolovnih pozicija. Kad Vupik crpi vodu i dovede oba dvije strane Grabova na biološki minimum sprud je vani ili je iznad njega 0,5m vode. Nemoguč ribolov, oštečivanje ribe...... da je bio sa suprotne strane bio bi odličan ali nažalost uvijek je kontra.

I da Vupik ne ispadne negativac moram ih pohvaliti oko suradnje i potpore u zajedničkom gospodarenju kompletnim Grabovom. Malo smo teže došli do generalnog direktora ali suradnja je odlična za sada, danas je istovareno 40cm3 šljunka na desnu stranu da se premoste rupe na 3 mjesta da ribolovci ne kidaju vozila a ujedno i ne ulaze u usijeve. Pružaju nam potporu u održavanju okoliša a sljedeći tjedan na Kaiševcu idemo u zajedničku realizaciju ceste kako bi nam rasteretili ribolovne pozicije i da ne narušimo obalu ili smanjimo to na naj manju moguću razinu.

[Mornar Popaj]

Unter,
mogu li Vam dati jedan savjet ? Predlažem da napravite nekakve točke sa kojih ćete svake godine u isto vrijeme fotografirati vodu, zatim ćete te fotografije uspoređivati sa onima iz prijašnjih godina. Na taj način ćete imati odličan uvid u situaciju sa trskom, tj. dali se njen opseg smanjuje ili stagnira.

Također nebi bilo loše uzimati  slike sa arkoda, i svakako barem svake druge godine poribiti sa malo linjaka. Zatim organizirati natjecanje u izlovu babuške i cverglana. Ubacivati što manje ćelavih šarana a nabaviti i ubaciti nekoliko živih vretenaca sa Dunava kako bi se poboljšao genetski materijal. I nipošto ne dirati u grabljive vrste riba, jer su i oni potrebni da drže ravnotežu u vodi.

[mossi]

Monoštorski rit kao divlja voda koja je ima veliku populaciju amura i to kapitalnih,
svake godine gubi nešto trske, ali nisam primetio da je to drastično.
E sad to je moguće zato što ta voda ima varijacije u vodostaju kad puno ribe izadje van "korita" u šumu i livade.

Lokvanja i trave i dalje ima u izobilju. 

Pošto je moj otac držao komercijalni ribnjak, ne za pecanje nego za uzgoj šaranske ribe,
imam osećaj da je amur tamanio zeleniš u barem dve situacije:

1. prenaseljenost ribljom populacijom (šaranskom) - nedostatak hrane
2. sam nedostatak hrane na bilo kojoj vodi.

Tako da sam mišljenja da će amur ugroziti trsku samo ako nema šta drugo da jede.

Ni mi ne jedeomo samo šniclu, nekad je red i na roštilj! 

[Mornar Popaj]

Evo jedne prekrasne priče koja nam kazuje zašto su predatori najvažniji dio nekog ekosustava. Sa grabežljivcima sve počinje i završava, i bez njih je ekosustav osuđen na dugoročno propadanje. Film je na engleskom pa ču ga ukratko prepričati zbog onih koji ne razumiju najbolje.

U Yellowstone nacionalnom parku je nestalo vukova i nije ih bilo 70 godina, i to je dovelo do lančane reakcije do te mjere da su se čak i obale rijeke počele urušavati uslijed erozije tla. Nakon povratka vukova u stanište 1995, prvo su prorijedili velika krda jelena koji su popasli svu travu, priroda se počela obnavljati nakon što su se jeleni prorijedili, i počeli izbjegavati određene dijelove. Na ta područja vratili su se glodavci i voluharice, a za njima ptice i njihovi grabežljivci.

Nakon što su potjerali kojote, vratili su se zečevi, lisice i jazavci. Zbog pojave strvina, vratili su se medvjedi, orlovi isl.
Nakon bujanja vegetacije uz određena područja oko rijeka, a koja su jeleni izbjegavali, vratili su se dabrovi. Napravili prirodne barijere i rijeke su prestale urušavati obale, koje su pak ponovo dobile svoju bujnu vegetaciju.

Dabrovi su napravili male niše za velikbroj riba, vodozemaca i ostalih vodenih bića. I nacionalni park je opet prodisao punim plućima, u harmoniji biološke raznolikosti. Grabežljivci su na vrhu piramide i tamo im je i mjesto, da sa vrha gledaju ispod sebe i drže stvari pod kontrolom. Kad njih nestane, nestane prirodnog balansa i sve krene u krivom smjeru.

Mene ova priča podsjeća na nestanak somova sa pojedinih zatvorenih voda, odnosno njihovo namjerno ukljanjanje.

[Jožef1]

To me podsjeća na nedavna događanja na Puškašu. Nadam se kako neće biti više idiotskog izlovljavanja somova..., i ostalih riba.

[maverick]

Sve to stoji sam upravljanje komercijalnimo vodama nema veze s ekosustavom...bar oni koji upravljaju s nekom vodom ne misle puno o ekosustavu vec misle kako da imaju kapitalnog sarana ili amura kojem ce dati ime i privuci stotine likova koji ce platiti da ih ulove...

[Mornar Popaj]

Nisam mislio na komercijalne vode koje možeš prebacit sa boljim štapom, nego na zatvorene vode poput Borovika ili Grabova, a na kojima su proradile komprimirke i lastikače