akcije i klase štapova

[zvona]

1. Pravilo je:
- tvrd stap koji se savija vrhom je precizniji, ali kraci zabacaji.
- mekan stap, koji se savija cijelom duzinom (parabolicne akcije), duzi zabacaji ali losija preciznost, oprasta greske.
E sad svaki mahac kad je preopterecen bice mekaniji i imace parabolicnu akciju.
To je zbog deformacije stapa i kroz to umanjenje momenta na vrsnom djelu stapa i povecanje
prema drsci sa vecom silom i vecom deformacijom vrha. Inace stap u predjelu drske i
snjura kod drilla treba li bi biti pod 90° jer se tako najbolje koristi citava duzina stapa.
Ovu sposobnost stapa da preuzme kontinuirano prema drsci extremna naprezanja
njemci zovu Rückgrat (kraftvolles Rückgrat, genügend Rückgrat) stapa. Dakle
onaj dio koji obicno samo kod ekstremnih parabolika i mahaca tokom zabacivanja radi.
Ako uzmes snjuru malo nize AFTMA-klase radit ce vise vrhom i bice precizniji.
Idealno: pod 90° (12-14 sati)  kad snjura kod zabacaja zategne vrh nazad
prece u parabolican oblik bice elastican  i brzo napustiti parabolik u 11 sati preuzeti vrhom sa
dovoljno prigusenja oscilacija (No wip action ili neka slicna marketinska prevara za toljagu bez imalo elasticiteta).
2. Pravilo je:
- Svaki stap ima svoju rezonanciju i pripadajucu frequenciju (Eigenfrequenz und Eigenform)
Od toga zavisi ukupno ponasanje stapa i tu odlucujucu ulogu igraju mase i uz njih dvije konstante
elasticiteta i prigusivanja (Federkonstante und Dämpfungskonstante).: masa stapa
sto manje to bolje, sa uskladenim konstantama tako da ne oscilira previse poslije zabacaja.
Masa snjure sto vise (teoretski) i sa sto vecim prigusenjem, a manjim elasticitetom.
Na taj nacin nastaje manje oscilacija, ali sigurno nitko nece pretjerati sa nekim faktorima
kao sto su masa snjure i prigusenje (Dämpfung) stapa jer se na taj nacin ili previse gubi ili previse
potrebuje energije koja je potrebna za ubrzanje snjure.
Inace je najveca glupost proizvodaca kad koriste brzinu (brze akcije) za vrsnu akciju
stapa, jer je jedno funkcija elasticiteta i prigusenja, a drugo funkcija raspodjele momenata otpora
poprecnih presjeka stapa.
A isto tako je meni i AFTMA nesto neodredeno, na stapu stoji 8-9 a sa 20m izvucene WF6 schnure
podsjeca me na vrbovu mladicu za jednu djeciju igricu:
Napravis kuglicu od gline pa je nataknes
na vrbovu maldicu i zidnes sa sto koraka udaljenosti na autobus Autoprevoza.
(Kad bi ih sad koje djete pogodilo kuglicom od gline ostala bi rupa na karoseriji!)
Funkcionira i bez kevlara i carbona i AFTMA oznake, ako pasu ovi gornji faktori.
I to svako djete nade pogodnu sibu i tezinu kuglice od 10-tak siba
i sa par stotina zidanja.

To je teorija zidanja, a ja sam poceo ribu loviti sa ljeskovim stapom pa sa bambusom,
sve krute toljage, pa mi parabolici ni danas ne leze. Inace u pravilu lovim sa
1-2 AFTMA-Klasse ispod donje granice stapa. Za rjecice na kojima ja rado
lovim: Ugar, Ilomska, Vrbanja, Cvrcka, Jakotina, Ukrina duzina zabacaja i ne igra neku
ulogu. A gdje trebam duze zabacaje imam i vise mjesta za te, te izvucem vise
snjure koja onda i vise pritjera stap da koristi Rückgrat, a rijetko ubrzavam snjuru
povlaceci rukom tako da mi ni ne treba parabolicna akcija sa malo snjure u zraku.

Sad dolazi teorija kontre...
Sto je stap kruci i laksi i sa vise prigusenja to je kontra brza.
Sto je snjura laksa ili manje izvucena to je kontra brza (kratka snjura tanak podvez oprez sa kontrom).
Sto je snjura teza ili vise izvucena to je sporija kontra.
I kad se uzmu u obzir osobine potrebne za zabacivanje: mekan parabolican i brz elastican.
i uporede sa osobinama za kontru krut, nikakva akcija (samo malo vrsna) prigusene spore
oscilacije (eigenschwingungen, nesmije se zanjihati u rezonanciji na ulazni signal udar),
onda se vidi da nema idelanog stapa.
To su dva sasvim razlicita pogleda na potrebe stapa:
SUPER DALEKO ZABACUJEM, ALI NISTA NE KACIM.
KAD USPIJEM DA ZABACIM (A TO RIJETKO), ONDA SVAKU KACIM.
Sledeci aspekt drill:
A KAD ZAKACIM ONDA MI PUKNE PODVEZ.
Sve sto valja za daleko zabacivanje valja i sa sigurnost drilla.
Sve sto vazi za preciznost zabacivanja vazi i za kontrolu ribe.
VODAM JE KUDA JA HOCU, AL PUKNE NAJLON.
SUPER JE UMARAM, AL UVIJEK SE NEGDJE ZAVUCE.

Moje pravilo za odabir stapa je isto kao i prije 30-tak godina




Pri odabiru štapa uzmite u obzir da od njegove akcije u mnogome zavisi "brzina i oštrina" vaše kontre.
Akcija A ili 4,5-5,0: savija se samo vrhom (ekstremno tvrdi oštar štap).
Akcija B ili 3,5-4,0: savija se prva trećina štapa.
Akcija C ili 2,5-3,0 : savija se više od polovine štapa.
Akcija D ili 1,5-2,0: savija ceo štap

[zvona]

kopiro sa drugih foruma.. nadam se da neće biti uvrjeđenih 

[maverick]

Doabar je tekst...ovdje kad se govori o akciji stapa...o brzini...treba definirati samo za koji vid nam ribolova treba...mi koji samo jigamo u konacnici trebamo ostar i osjetljiv stap , izrazite vrsne akcije...e sad...opet svaki ribolovac je prica za sebe, nekome nesto lezi u ruci a nekome ne 

[Jožef1]

Dok sam varaličario (intenzivo) skoro uvijek sam koristio štapove sa A-akcijom, smuđ, bolen, jez, kada sam išao ciljano na štuku više B-akcija.

Akcija A= 20-40; 30-80g ili B= 40-80; 40-100g. međutim moram napomenuti, kako sam radio na vrlo teškom terenu! za Dunav sam rijetko kada koristio slabiji štap od A 30-80g. Mnogi su koristili jače štapove, neki i "slabije", a znate i sami kako je to kada lupi smuđ na velikoj dubini a ima lijepu kilažu,.... 

[Greys]

Da se razumijemo, akcija štapa je jedno, a gramaža nešto sasvim drugo.

Akcija štapa je vrijeme potrebno da se vrh štapa izravna nakon što je bio savijen pod određenim stupnjem u odnosu na ostatak štapa. Postoje štapovi spore, srednje i brže akcije i biraju se ovisno o vrsti ribe koja se lovi.
Slika kopirana sa jednog sajta:

[zvona]

greys ti si moj idol