Požar

[vatrogasac]

Cek kakvih 500kn, prvi put cujem za to,prijatelj mi radi u Vu pa cu ga bas pitat, a ako je tako,mislim ako naplacuju zapali sam dinjak ili nek ti ga dinjacar zapali i prijavi da ti gori dimnjak, to je onda intervencija i to ti ne mogu naplatit.

[vatrogasac]

Macak slazem se s napisanim, samo bi jos dodao da bi bilo pozeljno zvat 193 i prijavit pozar dimnjaka, pa da decki dodu za nedaj Boze.

[Retfalački mačak]

Forumaši su ozbiljni, to se podrazumijeva, ako je potrebno. O tome sam predvidio posebnu temu.

[Retfalački mačak]

Ako bude interesa, idemo dalje. Jel tako vatrogasac?
Ionako je vrijeme fuj, a zabrana je na vratima.

[Kugla]

Ovo je odlična edukativna tema i samo nastavite
Malo o onom što si pominjao oko kuhinje i tih stvari

[vatrogasac]

Naravno macak.

[Retfalački mačak]

Događanja oko kuhinje kasnije, može sutra. Tu je više tema, ali uz požar, a ne papicu. 

[vatrogasac]

Moze sutra 

[Retfalački mačak]

Da bi se lakše razumjelo u nastavku, ukratko o nastanku gorenja.

Nakon toga slijedi:

[Retfalački mačak]

Upoznavanje sa elementima gorenja:
a)  stranica trokuta-Temperaturu paljenja postižemo :
1.    iskrom , plamenom
2.    trenjem
3.    prenošenjem topline ( vođenje, isijavanje )
4.   kemijskom reakcijom

b)    stranica trokuta- Zrak

vrsta plina          volumni %     težinski %
dušik                   78,09            75,51
kisik                   20,95            23,16
inertni plinovi   0,93                      1,28
ugljikov dioksid   0,03   0,05

Kisik   ►plin bez boje, mirisa i okusa
►specifična težina mu je 1,11 ( zrak = 1 )
►podržava gorenje

Koncentracija kisika (% vol.)   Utjecaj na čovjeka
17-21                                   nema posebnih simptoma
12-16                                   prvi simptomi gušenja, ubrzani puls, poremećaj koordinacije i koncentracije
10-15                                   otežano disanje, umor, razdražljivost, moguć gubitak svijesti
6-10                                           nepokretnost, mučnina, koma, smrt
manje od 10                           smrt nakon  6 – 8 min.

c-stranica trokuta -goriva tvar
►krute tvari 
-   fosfor
-   sumpor
-   drvo
-   papir
-   ugljen
-   sijeno
-   guma
-   plastika
-   tekstil
-   brašno
-   laki metali (natrij, kalij, magnezij…)
-   teški metali (aluminij, olovo, cink, nikal, bakar, željezo…)
-   ostale gorive krute tvari

  ► PLINOVI   
-   metan
-   propan
-   butan
-   acetilen
-   vodik
-   ugljični monoksid
-   ostali zapaljivi plinovi
  ► TEKUĆINE  ( pare tekućina)   
-       nafta i njeni derivati
-   alkohol
-   eter
-   razna otapala
-   boje i lakovi
-   mineralna ulja
-   ostale zapaljive tekućine   
Gorenje je
•   fizikalno-kemijski proces kod kojeg nastaje : 
kemijska promjena tvari
oslobađanje topline
oslobađanje svjetla
•   kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz  oslobađanje topline i pojave svjetlosti
Eksplozije su poseban oblik gorenja . Ovo će biti prikazano sa primjerima u kućanstvu.
Požar je gorenje velikih razmjera kod kojeg dolazi ili može doći do ugrožavanja ljudskih života  ili uništavanja imovine i okoliša .

Budući da se plin najviše koristi u ovo doba godine, u nastavku će biti o plinu, opasnostima i mjerama.

[Retfalački mačak]

Plinske instalacije i boce
Sve više kućanstava ima uvedenu stabilnu plinsku instalaciju ili koriste plin propan – butan iz plinske boce. U stabilnoj plinskoj instalaciji nalazi se pod tlakom uglavnom zemni plin, koji je lakši od zraka i prilikom nekontroliranog izlaženja odlazi u gornje dijelove prostorija. Plin propan – butan teži je od zraka, te u slučaju ispuštanja ispunjava prostore od poda prema vrhu. Plin u kućanstvu nije opasan ako se pravilno koristi.
O plinu
Prirodni plin je plinska smjesa različitih ugljikovodika od kojih je najveći udio (veći od 90%) metana (CH4). U manjim količinama prisutni su ostali ugljikovodici (etan, propan, butan i primjese težih ugljikovodika), te ugljični dioksid (CO2) i dušik (N2), a moguća je i pojava helija, sumporovodika, argona, vodika, živinih i drugih para. Porijeklo, vrsta i udio tih primjesa u prirodnom plinu ovise o vrsti matičnih stijena, o utjecaju magmatskih, odnosno hidrotermičkih procesa u litosferi i o procesima migracije prirodnog plina.
Prirodni plin je bez boje, okusa i mirisa, zato mu se iz sigurnosnih razloga, za upotrebu u širokoj potrošnji dodaje odorant, kako bi se se mogao namirisati u koncentracijama mnogo manjim od donje granice zapaljivosti. Odorant se obično dodaje odmah poslije izlaza iz transportnog sustava, nakon glavne izlazne slavine iz mjerno-redukcijske stanice, na samom ulazu u distributivnu mrežu pojedinog distributera plina.
Prirodni plin nije otrovan, lakši je od zraka (gustoća prirodnog plina približno 0,68 kg/Sm3 prema gustoći zraka od 1,293 kg/Sm3). Obično ga mjerimo standardnim m3 (Jedan Sm3 odgovara količini plina koja pri tlaku od 1,01325 bar i temperaturi od 15oC zauzima prostor od 1 m3)
Prirodni plin izgara plavim plamenom, bez štetnih produkata izgaranja, čađi, pepela, i s vrlo malim količinama ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida čime se svrstava među ekološki najčistije energente.
Donja ogrjevna vrijednost prirodnog plina s kojom računamo u Hrvatskoj je 33,338 MJ/m3.
Zapaljiv je i eksplozivan (u koncentraciji od 5 do 15% prirodnog plina u smjesi sa zrakom)
Pravilnom uporabom naprava na prirodni plin nema nikakvih opasnosti po čovjeka. Nepravilnim radom plinskih naprava, dimnjaka ili sustava dovoda zraka za izgaranje može doći do gušenja, trovanja ili eksplozije.
PLIN - OPASNOSTI
Gušenje nastaje smanjenjem koncentracije kisika u zraku, odnosno povećanjem koncentracije prirodnog plina. Pri koncentracijama manjim od 5 vol. % prirodni plin ne djeluje štetno po ljudski organizam. U većim koncentracijama djeluje kao običan zagušljivac, smanjujući koncentraciju kisika u zraku.
Trovanje može nastati indirektno, iako sam prirodni plin nije otrovan. Naime, pri nepravilnom izgaranju u dimnim plinovima, nastalim izgaranjem prirodnog plina, javlja se ugljični monoksid (CO) koji je vrlo otrovan. Koncentracija ugljičnog monoksida od 0,2% u zraku uzrokuje smrt u roku od 2 sata.

Granice paljenja (eksplozivnosti) pokazuju u kojem je odnosu miješanja zraka i plina moguće paljenje (eksplozija). Postoji donja granica eksplozivnosti (DGE) i gornja granica eksplozivnosti (GGE) što ovisi o sastavu plina, tlaku i temperaturi.
Eksplozija može nastati ukoliko se stvori koncentracija od 5 (DGE) do 15 (GGE) vol. % prirodnog plina u smjesi sa zrakom te uz postojanje toplinske energije, kao inicijala paljenja.
Pripremam i pravila ponašanja i mjere prevencije, a biti će osvrt i na plin u bocama.  forumaši

[marinela]

Imam pitanje na temu grijanja plinskim bocama.Zanima me da li je opasno kada se plinska boca u grijanoj prostoriji zaledi izvana? Priključena je na top koji je malo veći potrošać od običnih plinskih grijalica.

[Retfalački mačak]

Hvala na pitanju draga forumašice, a ujedno i srdačan pozdrav. 
Ne, nije dovoljna temperatura u prostoriji. Plin je u tekućem stanju i nema ga dovoljno u plinovitom za taj veliki potrošač. Pretpostavljam da se radi o boco 10 kg. NE SMIJE se okretati boca dok potrošač radi.

[vatrogasac]

Mačak svaka cast na ovom objasnjenju,stvarno super si prikazo gorenje i piramidu koja je inace poznata nama iz struke, ja cu se samo divit napisanom jer tu se nema sta dodad s moje strane koliko sam dosad uspio procitat 

[vatrogasac]

E da, neznam dali ti imas kakve literature,ja bas i ne o plinskim boljerima,pogotovo o boljerima u kupaonici bi trebalo pisat zbog gusenja s Co jer sam imo nekoliko slucajeva.