Smuđ-Jatna riba bez vode

[maverick]

Jedan jako zanimljiv tekst iz ZOV-a


U ispitivanju života i navika smuđa pokazala se najpouzdanija hidroakustička oprema. Ovo je vrlo precizan pristup (sa odstupanjima od minus ili plus 1 do 2 procenta) u određivanju broja riba, ali ne tako tačan kad je u pitanju vrsta. Na primer, šarana i deveriku nemoguće je razlikovati, ali se pouzdano prepoznaju smuđ, štuka i kečiga. Na samoj vodi analiza nije najtačnija, ali na računaru u laboratoriji je u navedenom procentu.
Radi što veće tačnosti podataka, u Rusiji je napravljen džinovski akvarijum. Ubačene ribe ponašale su se različito. Bandar se uopšte nije privikao i nije se tipično ponašao, dok se njegov rođak grgeč, već posle nekoliko minuta, osećao kao u prirodnom okruženju.
Kombinovanjem metoda akvatorijum - akvarijum, došlo se do veoma pouzdanih rezultata. Smuđ, riba koja nas interesuje, pokazao je vrlo jak stereotip jatnog načina života. Ako se i nađe smuđ-samac, to je samo kratak izlet iz jata.
Jata smuđeva su po veličini heterogena, od sasvim malih primeraka do kapitalaca. Praćeno je jedno jato od 180 riba. Činilo ga je 4 do 5 riba od 80 cm, 20 riba od 60 do 70 cm, a najveći deo jata ribe od 40 do 60 cm. Ostalo je bila sitnež. U jatu nema hijerarhije, sem što najkrupniji primerci zauzimaju najbolje mesto za lov. Oko njih se formira jato. Ako je voda mutna, ribe su na rastojanju od 20 do 30 cm jedna od druge, a ako je voda bistra, rastojanje može biti i tri metra.
Broj riba u jatu je različit. Na većim vodama se kreće od 100 do 300 primeraka, a u ogromnoj Ribinskoj akumulaciji u Rusiji, registrovano je jato od 4.500 do 5.000 smuđeva. Ovo, ipak, nije zakonitost, jer velika voda ne znači automatski i velika jata smuđeva.
Gde je jato? Obično 1 ili 1,5 m od dna. Ako je dno glinovito, jato može da leži na njemu. U stajačicama je nešto više. U rekama jato obično zauzima oblik rastegnutog polukruga, a ako je jako veliko, liči na nepravilnu traku.
Smuđ počinje da lovi sa pola godine starosti, kad je veličine od 10 do 12 cm. Nije naročito izbirljiv i jede svu sezonsku hranu. Plen smuđa je obično veličine 8 do 10 cm. Pri tom nema razlike u veličini smuđa, što se ne odnoi na štuku ili soma, koji kako raste lovi sve veći plen.
U eksperimentalnom akvarijumu smuđ od 50 cm, sa rastojanja od 15 do 20 cm, usisao je dvadest malih ribica. Kanibalizam kod smuđa postoji, ali nije mnogo izražen. Smuđ je vrlo proždrljiv i za 24 sata može da pojede plena od 25 do 28 posto sopstvene težine. On migrira u zavisnosti od temperature vode i raspoloživog plena.
Jato obično lovi na jednom mestu dva-tri, pa i nedelju dana, a posle se seli. To je u Dunavu obično desetak kilometara.
Odličan je plivač i bez velikog napora može da stoji u struji brzine 1,5 metara u sekundi. Obično pliva brzinom od 5 km/h, ali može da postigne i 15 km. Smuđ se može loviti i danju i noću, voli hladniju i čistu vodu, bogatu kiseonikom. Takođe, voli dublju vodu, ali kad juri mlađ šarana i bele ribe, često prilazi obali. To radi naročito noću.


Zabluda
Ribolovci obično misle da smuđ ima usko grlo. To nije tačno. Po širini grla mogao bi progutati plen od jedne trećine sopstvene veličine. Izgleda da smuđ jednostavno voli manji zalogaj.

[Kugla]

Zanimljivo, i ovaj oblik koji zauzima jato ( polukrug ili izdužena traka) kako taj položaj izgleda u odnosu na  protok vode, to ne spominju

[joker]

zanimljiv tekst

[grgech]

Kombinovanjem metoda akvatorijum - akvarijum, došlo se do veoma pouzdanih rezultata.

jel to onda vrijedi samo za ruske akvatorije-akvarije, il se može pouzdano reći da radi i kod nas?

inače, ako izvaljeni mali smuđevi do petog dana ne nađu hranu, ugibaju, a za hranjenje zooplanktonom imaju u tom prvom razdoblju peraje prilagođene lebdenju po slojevima vode, odnosno idu gore dolje, ali ne i naprijed nazad

u velikim američkim jezerima, kako sam imao prilike čuti, a ponešto i vidjeti, jata su izduljena u pravcu strujanja slojeva vode, ne po širini strujanja

[TopMix]

Nema dileme da smudj boravi u jatima u odredjenim periodima, u vreme migracija, u zimovnicima i pred mrest. Za vreme letnjih žega, niskih vodostaja i u uslovima izobilja prirodne hrane, jebem li ga da li su na okupu ili su raštrkani okolo. Takodje nisam siguran da li je to svaki put ili povremeno, da love u grupama i da organizovano sateruju jata kedera u zone napada...
U svakom slučaju, vrlo zanimljiva tema, koja može biti od velike koristi prilikom pecanja! 

[mossi]

Smtram da se krupan i sitan smudj baš i ne mešaju. 
Kad krene jedna veličina, onda što bi rekli svi ko štancovani. 
Ako se i upecaju onda ipak postoji neka malo veća distanca, nisu jedan uz drugog.
Što je moguće ako se kao jato posmatra prostor koji pokriva recimo 30x30 metara!

[vedro]

ja sam prije 3g. uhvatio tri smuda u cca 15 kvadrata a sto je naj zanimljivije tri razlicite kilaze prvo 3.400 pa 1500 i secer na kraju 10kg

[mossi]

E sad... ako je na reci i na nekom mestu na kojem recimo stalno raubuje bucov po danu.
Vrlo se često dešava da prvo u sumrak krenu sitni, pa kasnije i lepši primerci, a na kraju baja (som)
Tako i to je diskutabilno.. sve je u 15 m2. 

[vedro]

da,da sve u 15-ak kvadrata i sva tri u sat vremena. inace sam na tom mjestu hvatao vecinom velike 2.500-5kg. za sezonu mozda tri od 1.500 to su bili naj manji.
prosla godina to mjesto samo polkilasi

[maverick]

Ti pricas o zimskom periodu a tad nije nista isto

[vedro]

Ti pricas o zimskom periodu a tad nije nista isto

da, pricam o zimskom perijodu.

[maverick]

Neka mjesta gdje se srecemo na Dravi nisu neka posebna tajna...mislis li doista da jato smuđeva tamo boravi cijeli dan na dnu ili blizu samog dna i odmara se...ne...siguran sam sto posto...u odredjenim momentima kad ulaze na to podrucje onda love...u vecim ili manjim skupinama...i neke ili nekoliko prevarimo...zasto ne cijelo jato...
Plitka voda smuđ samim udarcem u gumu pravi manevre koji krupnom smuđu u okolini sigurno daju signal da nesto nije uredu....vozi se xy čamaca tokom dana , buckaju svi tokom noci i izlovili smo stotinu matica s tog terena....sve je to uzrok....Znas kad na netaknutom terenu nadjem jato koji su voljni za igru...brojke nekad bas budu ruzne...

[Alija]

Kombinovanjem metoda akvatorijum - akvarijum, došlo se do veoma pouzdanih rezultata.

jel to onda vrijedi samo za ruske akvatorije-akvarije, il se može pouzdano reći da radi i kod nas?

inače, ako izvaljeni mali smuđevi do petog dana ne nađu hranu, ugibaju, a za hranjenje zooplanktonom imaju u tom prvom razdoblju peraje prilagođene lebdenju po slojevima vode, odnosno idu gore dolje, ali ne i naprijed nazad

u velikim američkim jezerima, kako sam imao prilike čuti, a ponešto i vidjeti, jata su izduljena u pravcu strujanja slojeva vode, ne po širini strujanja

....da bi bilo znanstveno prihvatljivo mora se raditi na određenom broju uzoraka,na određenoj površini u određeno vrijeme itd,itd
btw zbog navedenog (boldano) kod nas mrijest uspjeva svakih 4-5 godina,barem sam tako čuo i ponešto vidjeo,a u konačnici se to i osjeti po ribolovima.
Smuđ čuva gnjezdo ....teritorijalna riba
Ženke migriraju i traže mjesta za mrijest
Mužjaci se okupljaju oko ženki radi mrijesta
Svi smuđevi traže ODREÐENE pozicije (pa se zato i ne love gdje god) što zbog hrane ,što iz drugih razloga ..... pa nije znanstveno prihvatljivo ovisno o specifičnim uvjetima umjetno napravljenim kojima se u tom trenu ribe prisilno prilagođavaju !!!
Zima je majka za smuđolov ,jer je onda pred mrijest itekako jatna riba pa svaki krkan lovi njha nekoj poziciji dok ne rješi sve ....a onda se naparkira druga ženka (jer nije ta pozicija bezveze zanimljiva smukijima,za razliku od akvarija) pa se oko nje opet skuplja nova ekipa i tako u krug do poslije mrijesta.

A onda prestaje biti jatna riba, love oni koji znaju ... i uglavnom ne love na desetke komada !!!!
Naravno i u tom periodu postoje ODREÐENA mjesta gdje se zadržavaju dok miruju i mjesta gdje se hrane ....a,to nije svugdje.

Tekstovi su čitaocu zanimljivi i nekad mogu imati neku težinu što se tiče kvalitete informacija i njihove ispravnosti,ali isto tako nerjetko dobiju se neke netočne informacije za koje se misli da su vjerodostojne pa ih mnogi popuše .... a onda se usmenom predajom,sheranjem po forumima i sl to proširi kao epidemija .
Zato sam rekao da postoji kriterij da je nešto vjerodostojno ....mora biti znanstveno prihvatljivo,a to znači da je nauka TOČNO definirala kako,koliko,čega,kad,zašto i sl .....sve ostalo su trlababalan trkeljanja,ako ništa drugo,onda zbog toga jer zbog specifičnih uvjeta nije znanstveno prihvatljivo kao pravilo u GLOBALU !!!!!

[maverick]

Apsolutno..smuđ u zimu na Dravi i na Dunavu ne ponasa se isto....slicno ali ne zadrzava se toliko na istim pozicijama...gledam kako se lovi nizvodno od mene...nije isto a love...kad bi sve znali...jbg...ne bi bilo ni jedne ribe u vodi..

[Alija]

Ma osobno sam boldao citirani tekst jer su u njemu bitne stavke,zbog kojih kod nas mrijest uspjeva KAKO-KAD ....a,neki put tekstove pišu stručnjaci koji su negdje nešto pročitali ili ČULI pa se onda desi (ako se radi o ozbiljnijim novinama )da se ispričaju zbog netočnih navoda ili greške !!
Tako je bilo da u Sisku u zimovniku krasno love ciple na Kupi, i sličnih stvari u opisu ulova pribora i koječega .... a kako ti nekome ko ne zna kasnije trebaš objasniti da jebenog cipla nema i neće ni biti u Kupi!
Isto tako mogu biti opasni stručni tekstovi,jer kod nas i ihtiolozi nisu baš nešto ažurni,pa je teško očekivati od nekoga kome to nije struka da mu je baš bitno !
Sama usporedba (iako je smuđ,smuđ) smuđa na Dravi,Dunavu,Savi je nebuloza baš zbog specifičnih uvjeta koji diktiraju neke bitne stvari u ciklusima reprodukcije.
Pa tako iamo i nevjericu da se na Savi zimi ne love somovi regularno tj da PRIMAJU ,a ne da se haklaju!
Struka kaže jedno,određene lokacije drugo .... a priroda nešto sasvim treće koje je jedino vjerodostojno,samo što to nitko ozboljno ne prati pa da ima znanstveno prihvatljive informacije !!!